Ep o Gilgamešu. Uvod
Ep o Gilgamesu
| Članak je pročitalo 12660 čitalaca.
Ep o Gilgamešu je sigurno najslavnija i najpoznatija vavilonska tvorevina.
Junak, Gilgameš, kralj Uruka, bio je slavan već u drevno doba. Pronađena je i sumerska verzija s brojnim epizodama iz njegovog legendarnog života. Ep o Gilgamešu je, i pored tih prethodnih verzija, delo semitskog porekla. Polazeći od različitih izdvojenih epizoda, na akadskom je sačinjena jedna od najdirljivijih priča o potrazi za besmrtnošću ili, tačnije, o konačnom neuspehu poduhvata za koji je izgledalo da ima sve izglede na uspeh. Ova saga, koja otpočinje erotskim neumerenostima junaka koji je uz to i tiranin, u krajnjoj liniji otkriva nemogućnost da čisto herojske vrline temeljno transcendiraju ljudsku uslovljenost.
Pri svemu tome, Gilgameš je svojim dvema trećinama bio Božansko biće, sin Boginje Ninsun i smrtnika, Prvosveštenika grada Uruka. Na samom početku, tekst slavi njegovo sveznalaštvo kao i veličanstvene gradnje kojih se poduhvatio. Ali, odmah zatim, on nam predstavlja samodršca koji siluje žene i devojke i iscrpljuje muškarce teškim radovima. Stanovnici mole Bogove za pomoć i Oni najzad odlučuju da stvore jedno biće divovskog stasa, koje će biti u stanju da se suprotstavi Gilgamešu. Taj poludivljak dobija ime Enkidu i živi u miru sa životinjama. Gilgameš o postojanju Enkidua doznaje najpre iz jednog sna, a potom i od nekog lovca koji ga je opazio. On šalje jednu od svojih milosnica da ga opčini svojim dražima i dovede u Uruk. Kao što su to Bogovi predvideli, dva borca se odmeravaju čim se sretnu. Gilgameš izlazi kao pobednik, ali se u njemu rađa prijateljstvo prema Enkiduu, pa ga uzima za pratioca. Na kraju krajeva, plan Bogova nije bio uzaludan, jer ubuduće, Gilgameš će svoju snagu štedro rasipati na herojske poduhvate.
(Dalje)
Junak, Gilgameš, kralj Uruka, bio je slavan već u drevno doba. Pronađena je i sumerska verzija s brojnim epizodama iz njegovog legendarnog života. Ep o Gilgamešu je, i pored tih prethodnih verzija, delo semitskog porekla. Polazeći od različitih izdvojenih epizoda, na akadskom je sačinjena jedna od najdirljivijih priča o potrazi za besmrtnošću ili, tačnije, o konačnom neuspehu poduhvata za koji je izgledalo da ima sve izglede na uspeh. Ova saga, koja otpočinje erotskim neumerenostima junaka koji je uz to i tiranin, u krajnjoj liniji otkriva nemogućnost da čisto herojske vrline temeljno transcendiraju ljudsku uslovljenost.Pri svemu tome, Gilgameš je svojim dvema trećinama bio Božansko biće, sin Boginje Ninsun i smrtnika, Prvosveštenika grada Uruka. Na samom početku, tekst slavi njegovo sveznalaštvo kao i veličanstvene gradnje kojih se poduhvatio. Ali, odmah zatim, on nam predstavlja samodršca koji siluje žene i devojke i iscrpljuje muškarce teškim radovima. Stanovnici mole Bogove za pomoć i Oni najzad odlučuju da stvore jedno biće divovskog stasa, koje će biti u stanju da se suprotstavi Gilgamešu. Taj poludivljak dobija ime Enkidu i živi u miru sa životinjama. Gilgameš o postojanju Enkidua doznaje najpre iz jednog sna, a potom i od nekog lovca koji ga je opazio. On šalje jednu od svojih milosnica da ga opčini svojim dražima i dovede u Uruk. Kao što su to Bogovi predvideli, dva borca se odmeravaju čim se sretnu. Gilgameš izlazi kao pobednik, ali se u njemu rađa prijateljstvo prema Enkiduu, pa ga uzima za pratioca. Na kraju krajeva, plan Bogova nije bio uzaludan, jer ubuduće, Gilgameš će svoju snagu štedro rasipati na herojske poduhvate.
(Dalje)



